Pre nego što napišemo bilo šta o divnom iskustvu koje smo doživeli u Beogradu, na izložbi dinosaurusa, vratimo se dvesto pedeset godina unazad. Najstariji predstavnik dinosaurusa je Eoraptor Lunensis. Živeli su oko 150 miliona godina i za to vreme evoluirali u veliki broj različitih vrsta. Ogromni biljojedi veličine kuće delili su svet sa mesožderima veličine kokoške. Da li možete da zamislite da danas postoje dinosaurusi i da se šetaju našim gradovima i ulicama? Verovatno ne bismo mogli da živimo jedni s drugima, jer bi ih čovek istrebio.
Početkom 19. veka na nekoliko mesta u Južnoj Engleskoj su pronađeni neobični fosili ogromnih kostiju koji nisu pripadali ni jednom tada poznatom organizmu. Ričard Oven je ovim neobičnim stvorenjima dao ime dinosaurusi. Oni su živeli na zemlji, u vodi i vazduhu. Njihova težina je išla do 100 tona, a dužina do 30 metara. Bilo je i bezazlenih biljojeda, ali i opasnih mesoždera. Neki od njih spadaju u najopasnija stvorenja koja su šetala zemljom. Danas samo možemo da se divimo ostacima skeleta, njihovoj veličanstvenosti.
U Srbiji su, na Novom Beogradu, postavljeni eksponati, koje su učenici naše škole zajedno sa svojim nastavnicima imali prilike da vide i na taj način bar zamisle kako je nekad bilo i kakva stvorenja su šetala našom planetom. Da ne bi ostalo sve na pisanoj reči, u Galeriji fotografija možete videti fotografije koje smo uradili na izložbi Džinovi Patagonije. Među najatraktivnijim eksponatima je sedam dinosaurusa, velikih krvoločnih mesoždera, čiji su skeleti u potpunosti pronađeni i sačuvani.
Dinosaurusi su nestali pre oko 65 miliona godina zbog pada meteora na našu planetu. Ova katastrofa koja je zadesila nekadašnje najveće stanovnike planete dala je šansu drugim oblicima života. Da se to nije desilo, možda ne bi bilo sisara.
Tekst napisala Jovana Kolarić